Patriotska liga kao prethodnica rata

Munib Bisic, tada pomocnik ministra odbrane u muslimanskoj vladi Bosne u "Oslobodjenju" 13.09.1992. daje genezu nastanka Patriotske lige:

"Negdje u aprilu 1991. godine razgovarao sam sa ljudima koji su bili svjesni da je rat u BiH neizbjezan. Svi smo dijelili misljenje da je nuzno organizovati se za odbranu Republike. Kada sam stupio u kontakt sa Suletom (ilegalno ime Sulejmana Vranja) napravili smo jedno uputstvo o organizaciji i djelovanju na terenu. Oslanjali smo se uglavnom na ljude iz SDA, obilazili smo teren i trazili istomisljenike. U maju 1991. godine Sule i ljudi iz Sarajeva nazvali su organizaciju Patriotska liga.

Od septembra 1991. godine biljezimo masovniji pristup bivsih oficira JNA. Sve se to radi konspirativno i na osnovu preporuke poverljivih ljudi. Dolaskom oficira JNA omasovljen je Glavni stab Patriotske lige. Gotovo sve opstine u BiH imale su stabove PL..."

"Patriotska liga je predlagala da se otpocne rat u BiH onog momenta kada se razbuktao u Hrvatskoj. Predlagali smo da se poruse mostovi na Drini, kada su rezervisti ulazili u Hercegovinu. Politika nije dozvolila, jer Bosna nije bila spremna ni vojnicki, ni politicki, ni psiholoski za rat. Pocetkom ove godine (1992) PL je izasla sa planom blokiranja komunikacija i kasarni, kako bi se sprijecila strategijska operacija izvlacenja JNA na borbene polozaje. Da li je PL pogrijesila? Mislim da je Izetbegoviceva varijanta mudrija."

Bisic jos napominje da su u vreme formiranja Patriotske lige u Sarajevu postojale jos dve slicne autonomne organizacije: "Zelene beretke", na cijem je celu bio Emin Svrakic i "Bosna", na celu sa Kerimom Loncarevicem. Februara 1992. godine ove dve grupe prikljucuju se Patriotskoj ligi.

Dragoceni su i podaci koje za list "Nasi dani" daje nacelnik Glavnog staba Armije BiH Sefer Halilovic, koga novinar naziva pravim herojem, a razgovor objavljuje pod naslovom "Valter ponovo brani Sarajevo".

Pod naslovom "Valter ponovo brani Sarajevo", list "Nasi dani" 25.09.1992. dize u nebo zasluge "pravog heroja" Sefera Halilovica, nacelnika Glavnog staba Armije BiH:

"Ne obaziruci se na opasnost da ga jednostavno mrak proguta Sefer Halilovic mukotrpno i oprezno prosiruje krug svojih saradnika u cijeloj Republici! (Halilovic je, inace, bio visoki oficir JNA do tada prim. Lj.B.) Sastanci se odrzavaju na ulicama, sumi, u dzamijama, tako da rat Patriotsku ligu zatice sa 9 regionalnih, 103 opstinska staba i 98.000 boraca...

U predvecerje rata u Travniku se odrzava savjetovanje Patriotske lige, sa kojeg stize preporuka i prijedlog politickom vodjstvu Republike da oruzani otpor u citavoj republici (otpor kome? Lj.B.) bukne istovremeno na cijeloj teritoriji, cim prvi pedalj bude napadnut. No, politicki vrh se odlucuje za drugu koncepciju i radjaju se Bosanski Brod, Bijeljina..." (Medjutim, i u toj drugoj koncepciji pripadnici Patriotske lige bivaju aktivni ucesnici, bojovnici dzihada! Lj.B.)

Iz "Vecernjih novina" saznaje se 23.07.1992. kroz pripovedanje porucnika Mustafe Mlinarica sledece:"U raji se suskalo o Patriotskoj ligi, o tome da se moramo braniti. I donio sam odluku. Nas nekoliko, preko Emina Svrakica odlazimo u januaru 1992. na obuku". Obuka je trajala 20 dana u jednom manjem mestu u Hrvatskoj. Mustafa i ostali tamo su savladavali sve tajne pesadijskog, odnosno gerilskog nacina ratovanja, naucili rukovati maltene sa svim vrstama gerilskog oruzja, ukljucujuci i ona za protivoklopnu borbu.

Mevludin Smajic, iz Odeljenja bezbednosti Glavnog staba oruzanih snaga BiH u "Oslobodjenju" 24.09.1992. pod naslovom "Prica patriote" prica o tome kako se "po nalogu Keme, Doktora, Suleta i Bisica u ljeto 1991. godine angazovao na kupovini i dostavi oruzja i eksploziva". Naravno, u okviru programa tzv. Patriotske lige. A Mevludin kaze: "Mozete misliti kako je bilo opasno putovati po Hrvatskoj, koja je ljeta prosle godine bila u ratu, a ja sam po nalogu Patriotske lige nabavljao oruzje. Dva mjeseca, svaki drugi dan iz Viteza sam dovozio eksploziv!"

Smajic dalje kaze da su pripreme "za odbranu" medju muslimanima bile intenzivne. Samo on je dovezao na Sokolac 120 kg eksploziva i delio ga "patriotama", objasnjavajuci im kako da prave bombe. U decembru 1991. radi na formiranju jedinica, pravi se spisak boraca, deli oruzje, salju ljudi na teren, analizira teritorija Romanije... Jedinica Patriotske lige formirana je u januaru 1992. na Sokolcu i brojala je 866 ljudi, "patriota", od kojih je 40% bilo naoruzano.

Jos jedan primer ilegalne pripreme rata na teritoriji BiH objavljen je u "Vecernjim novinama" 31.07.1992. kroz izjavu Semsa Tutica, a povodom proslave godisnjice postojanja vojne muslimanske jedinice "Bosna 22". Semso je bio komandir ove jedinice i on se hvali:

"Prije vise od godine dana bili smo u ilegali. Okupili smo se oko Emina Svrakica, komandanta koji nam je poginuo. Kada je poceo rat, bili smo u direktnoj vezi sa Predsjednistvom BiH i dijelom MUP-a".

"Od casa u noci uoci 5. aprila, kada su pozvani da sprece zauzimanje Stanice milicije Novo Sarajevo, borci "Bosne 22" bili su ona "udarna snaga kojom se zaustavljao proboj agresora u centar grada. O tim danima Ferid Salja prica: "Tada smo se stavili direktno na raspolaganje MUP-u. U akciji na Vracama 5. aprila imali smo dva poginula i sedam ranjenih boraca. Isli smo i na "Holidej In" sa specijalcima MUP-a..."

Abdulah Sidran, poznati pesnik i koscenarista na negdasnjim jugoslovenskim filmovima ostavlja za sobom zapis vredan paznje i pamcenja. U "Oslobodjenju" od 17. do 24. decembra 1993. godine objavljuje svoje "Zapise po slobodnoj Bosni". Evo samo jednog ali karakteristicnog citata:

"Saznajemo uz kahvu dobrodoslice da se ovdje nismo nasli slucajno: u Kasimovoj kuci, deset mjeseci prije rata, sakupljali su se najvazniji ljudi Patriotske lige. Komandant Halil (konspiracijsko ime, jedino za koje su domacini znali) ilegalno je stanovao osam mjeseci. Eto posla za novinara i snimatelja, koji krenuse da prate pjesnikov pohod u narod i domovinu. Okrecem listove albuma s fotografijama i iz tih mjeseci. Uvjek u sredini i osmjehnut Alija Izetbegovic. Ostali, mladi ljudi, svi u bijelim kosuljama sa kravatama. Svi, po svemu sudeci muslimani Bosnjaci Muslimani!"

Osman Brka, clan Glavnog odbora SDA od osnivanja, svedoci u listu "Nas svijet" septembra 1993. godine: "Sve sto je uradjeno u odbrani Bosne dijelo je SDA. Formiranje Patriotske lige i pruzanje prvih oruzanih otpora ostvarili su ljudi iz SDA."

Zesci je Faruk Jazic, "ratnik i pjevac sa Vratnika", koji je i kao predsednik Kriznog staba Vratnika, dela starog Sarajeva, govorio za "Oslobodjenje" 4.08.1993. godine. Od njega saznajemo da je ovaj krizni stab organizovan medju prvima, da je jos 23. marta izdao naredbu o zabrani kretanja vojnih vozila JNA i kada su evakuisali vojnu kasarnu na Zmajevcu, Vratnicani su citavu kolonu poslali na Kovace, gde je upravo bila velika "dzenaza". Tu je konvoj JNA sa vojnim naoruzanjem zaustavljen i, kako kaze Jazic, "mi smo ih ocerupali", dodajuci:

"Kad je krenulo to kino, mi smo jedini bili organizovani, jer smo se mjesecima spremali za to. Imali smo organizovan i sanitet i radio- amatere i narodnu kuhinju... Nas je na Vratniku 1.250 bilo pod oruzjem..."

Pod naslovom "SDA stub drzavotvorne svijesti Bosnjaka", Sefer Halilovic, sada kao predsednik Gradskog odbora SDA Sarajeva, u "Ljiljanu" 15.06.1994. godine objavljuje:

"SDA je stvorila Patriotsku ligu i druge formacije, koje su posluzile kao jezgro nestranacke i ne SDA-Vojske, vec drzavne vojske, Armije BiH. U svemu tome uloga predsjednika Izetbegovica i njegovih najblizih saradnika bila je u svim fazama odlucujuca: od organizacije, naoruzavanja, medjunarodne podrske i pomoci i dr."

Sam Alija Izetbegovic, predsednik Predsednistva Republike Bosne i Hercegovine u ekskluzivnom razgovoru za stoti broj "Ljiljana" pod naslovom "Hiljade ljudi nose nasu zastavu i nastavit ce da je nose" izjavljuje 14.12.1994. godine:

"SDA je 10. juna 1991. godine, dakle, uoci pocetka rata u Sloveniji i Hrvatskoj, a deset mjeseci prije pocetka rata u Bosni, odrzala veliki skup odgovornih ljudi iz citave Bosne, na kojem je formiran Savjet za nacionalnu odbranu. To je bio onaj cuveni sastanak u domu milicije u Sarajevu. Formirani Savjet je rukovodio radom Patriotske lige i pripreme naroda za odbranu (?!), ukljucujuci, svakako, njegovo naoruzavanje. Da nije toga bilo, Bosna bi sutke pala, a ovako se grmljavina naseg otpora cuje do neba."